Game dizajn

Kakva je to vještina te koja sve područja može pokrivati?


Nerijetko smo bili sudionici razgovora u kojima zainteresirani za industriju video igara brkaju pojam 'game dizajn' s programiranjem ili crtanjem u industriji video igara. Kako ne bi i dalje dolazilo do zabune, ovaj smo blog odlučili posvetiti dizajnu igara (eng. game design), kako bismo pobliže objasnili kakva je to vještina, te koja sve područja može pokrivati. 

Općenito o game dizajnu

Game dizajner nije „the idea guy“, nego uzima ideju koju je osmislio cijeli tim, koji se sastoji od programera, pisaca, concept artista, audio producenata, 3D modelera i ostalih članova tima, te potom razrađuje kompletnu ideju.

Mnogi ljudi imaju ideju za video igru. Međutim, kada trebaju malo detaljnije objasniti što je u njihovoj igri jedinstveno ili zašto bi uopće takva igra bila zabavna, nailaze na poteškoće. Razlog leži u tome što nisu dovoljno promislili sam dizajn igre. U svijetu video igara, ovo je itekako važna vještina, a na inozemnim se fakultetima čak i posebno obrazuje.

Kao što smo već spomenuli, mnogi misle da game dizajn u video igrama ima veze s programiranjem, no to u praksi nije točno. Iako su mnogi poznati dizajneri video igara ujedno i programeri, radi se o dvije potpuno različite vještine.


Dapače, za game design računala uopće nisu potrebna, jer se igre mogu osmišljavati za površinu stola (tzv. „Tabletop gaming“) ili neku vanjsku površinu (livada ili sportski teren).

Zanimljiva je činjanica da igre prate ljudsku vrstu još od njenih najranijih dana. Sukladno tome, osobe koje su osmišljavale igre također su svojim vještinama doprinosile razvitku društva i civilizacije. Čak i kroz primitivne oblike igara kao što su lovice ili igra skrivača mlade su se generacije učile bježanju i skrivanju u kriznim situacijama.

Na sličnim sustavnostima temeljene su i mnogo kompleksnije igre. Iza običnog šaha krije se pravo majstorstvo game dizajna, u kojem svega šest vrsta figura mogu igrače dovesti u nepregledan broj taktičkih situacija. Uz to šah također posjeduje pozadinsku priču, jer svaka je partija zapravo zamišljena kao dvoboj dviju vojski na bojnom polju. Time cijelo iskustvo igranja dobiva dodatnu dimenziju grandioznosti, te daje iluziju većih rizika i napetosti.

Sve igre i njihove značajke rezultat su intelektualnih napora osoba koje ih osmišljaju. Game dizajneri moraju voditi računa o elementima kao što su jednaka inicijalna šansa za pobjedu svih igrača, a isto tako moraju voditi računa o stvarima kao što su ritam, tempo, bodovanje i općenito faktor same zabave pri igranju ili praćenju igre.

Također, osoba koja dizajnira igre mora uvidjeti kako različite konfiguracije terena, bez obzira radi li se o igralištu, ploči na stolu ili nivou u video igri, djeluju na igračev doživljaj prostora i njegovu snalažljivost u njemu. Mora promišljati prirodu svojih igrača (love li oni nešto, ili nešto lovi njih?) te koju vještinu moraju koristiti.

Čime se bavi game dizajner u industriji video igara?

Osobe koje se bave game dizajnom ustvari su izumitelji pravila, mehanika i odnosa među elementima koji se prikazuju na ekranu. Što to u praksi znači, proučit ćemo u nastavku.

Započnimo s jednim praktičnim primjerom. Žele li napraviti akcijsku igru u kojoj uspjeh ovisi o refleksima igrača, dizajneri igara moraju promišljati na koje načine će igračevi refleksi biti izazvani događanjima na ekranu. Što ako je lik kojim igrači upravljaju fizički velik, a time i lakši za pogoditi? Game dizajner ga može odlučiti smanjiti, povećati razornu moć njegovih oružja, ubrzati njegove pokrete ili na neki drugi način uvesti ravnotežu između njega i neprijateljskih elemenata na ekranu.

Neka druga pitanja koja game dizajner mora riješiti u danom primjeru mogu biti: 

  • Koliko puta lik kojim upravlja igrač mora biti pogođen da bi igra završila?
  • Završi li igra uopće kad igrač biva pogođen, ili samo gubi neke prednosti?
  • Koji predmeti u igri mogu pomoći igraču (prva pomoć, municija, saveznici...)?
  • Kojih sve vrsta neprijatelja ima u igri?
  • Kako utječu na izazov igraču?
  • Kako se igrač nagrađuje kroz igru (bodovi, nova oprema, novi pokušaji/životi...)?
  • Kako se kažnjava za pogreške (počinje li otpočetka, gubi li neku opremu...)?

Ovo je tek osnovni primjer nekih problema s kojima se suočava game dizajner u svom radu. Njegov konačan cilj je osmisliti igru kao cjelinu, gdje će svaki element pridonositi osjećaju zadovoljstva igranja kod sudionika i želji za novim sudjelovanjem u osmišljenim mehanikama.

Svaki se žanr drugačije promišlja

Naravno, svaki žanr video igre zahtjeva od svojih game dizajnera drukčije promišljanje i pristup izradi igre. Real-time strategije poput Warcrafta ili njihove bliske srodnice MOBA-e kao što je Defense of the Ancients tražit će ravnotežu među vojskama i jedinicama. 

Point-and-click avanture kao što je domaći naslov Bear with Me tražit će dobro osmišljenu vezu između priče, lokaliteta i predmeta koje nalazimo u igri. Dizajn stealth igara kao što je Metal Gear Solid gradit će se na napetom skrivanju i zaobilaženju bliskog okršaja s neprijateljskim elementima. 

First Person Shooteri poput poznatog serijala Call of Duty temeljit će svoj dizajn na konfiguraciji igraćeg terena i raznovrsnim oružjima koje igrači mogu upotrebljavati jedni protiv drugih. 

Svaka od navedenih je proizvod drukčijeg dizajnerskog promišljanja, a njihovi su tvorci imali potpuno drukčije ciljeve pri produkciji. 

Kako započeti s karijerom game dizajnera?

Kad je krajem devetnaestog stoljeća stanoviti James Naismith osmislio košarku, njegov prvi nacrt je uključivao koševe sa dnom. Zbog toga je bilo teško izvući loptu iz istih, te je trebalo neko vrijeme da se lopta vrati u igru. Naismith je stoga odlučio promjeniti dizajn samih koševa, mičući im dno. Iako je trebalo još dosta vremena da koševi dobiju današnji oblik, već je ta promjena uvelike poboljšala ritam igre, i potvrdila Naismitha kao dobrog dizajnera igre.

Danas, više od jednog stoljeća kasnije, od dizajnera video igara traži se jednaka domišljatost. Bez obzira na napredak tehnologije, game design i dalje počiva na jednakim zakonitostima- kako da igra bude zabavna, izazovna i pravedna za sve igrače.

Vještina osmišljavanja game designa ne može se naučiti iz knjiga ili online tutorijala. Kao i kod pisaca koji oštre svoju tehniku proučavanjem drugih književnih djela, dizajneri video igara pozvani su igrati što više igara i promišljati što su točno njihovi autori pokušavali postići različitim rješenjima.

Isto je tako važno napomenuti da uspješan game dizajner ima široko znanje i razumjevanje drugih grana game dev industrije (programiranje, concept art, kreativno pisanje itd.). Poznavatelji scenaristike mogu dobro promišljati vezu priče i igre, te kako prva doprinosi uživljenosti igrača u događanja na ekranu. Programeri koji krenu u game design lako će moći isprobati svoje ideje u prototipovima. Crtači će vješto osmišljavati slikovni identitet igre, dok audio-umjetnici mogu razmišljati o utjecaju zvuka na elemente igre, kao i glazbene pozadine koje prate situacije i likove u igri. 

Stoga dobar početak vaše game design karijere može biti da upišete neki od tečajeva koje pruža Machina Academy, te počnete razmišljati o igrama iz drugog kuta.

I ja želim postati game dizajner

Sviđa ti se posao game dizjanera i misliš da imaš potencijala? Stavi svoju igru na papir i dobro promisli o njezinom dizajnu i svim njegovim zakonitostima koje smo gore spominjali. Još ako si uz to potkovan i znanjem, nekog enginea, poput Unity 3D ili Unreal Enginea, ili si pak concept artist, moći ćeš neke svoje zamisli odmah početi i ostvarivati. 

Ukoliko želiš još dodatnih informacija ili te interesira neki od naših tečajeva, kontaktiraj nas na mail machina@machina.hr i dogovori razgovor u kojem ćemo zajedno porazgovarati kako postati game dizajner te gdje i što kasnije možeš raditi sa stečenom vještinom!